Žess vegna žurfum viš nżja stjórnarskrį.

Ķ mišri Evrópu kśrir lķtiš rķki sem ętla mętti aš vęri paradķs óreišu og įtaka, uppskriftin er ķ žaš minnsta til stašar: Žetta er fjölmenningarrķki meš žrjį mis stóra žjóšfélagshópa sem eru um margt ólķkir og tala hver sitt tungumįl. Raunar eru opinber tungumįl landsins fjögur talsins. Landgęši eru misjöfn ķ smįrķkinu milli landshluta og trśarbrögš fjölbreytileg. Ofan ķ kaupiš er landiš umlukt herskįustu stórveldum samtķmasögunnar og į jašri austurs og vesturs ķ įlfunni.

 

En ķ staš žess aš vera paradķs glundroša og įtaka stįtar žetta smįrķki af efnahagslegum- og pólitķskum stöšugleika, lķfsgęšum, mannréttindum og frišsęld sem eiga vart sinn lķka ķ vķšri veröld. Svo stöšugt er stjórnmįlaįstandiš aš landiš, eša öllu heldur stjórnmįl žess rata nęr aldrei ķ heimspressuna og stjórnmįlamennirnir eru lķtt eša óžekktir, af žvķ aš af žeim er mest lķtiš aš frétta. Ég er aušvitaš aš tala um fęšingarland Rauša Krossins - Sviss!

 

Žaš sem er krassandi viš žetta er aš sķšan 1874 hafa svisslendingar haft įkvęši ķ sinni stjórnarskrį aš tiltekinn fjöldi kjósenda geti vķsaš mįlum ķ žjóšaratkvęšagreišslu. 1891 gengu žeir enn lengra meš įkvęši um aš tiltekinn fjöldi kjósenda gęti haft frumkvęši aš žvķ aš leggja fram lagafrumvörp į žingi sem rķkisstjórnin yrši aš fjalla um. Allar götur sķšan hafa svisslendingar kosiš um allskonar mįl rķkisstjórnarinnar og aš auki lagt fram fjölda frumvarpa framhjį henni sem sķšar hefur einnig veriš kosiš um. Žetta er ekkert vandamįl, žvert į móti raunar og hiš hįžróaša svissneska lżšręšiš tifar įfram rétt eins og śrin sem žeir smķša af fįgętum hagleik.

 

Beint lżšręši er visst hryggjarstykki og leišarljós ķ stjórnarfari svisslendinga. Žaš veitir stjórnmįlamönnum mikiš ašhald og fyrirbyggir aš rķkisstjórnarmeirihluti geti trošiš hverju sem er ofan ķ kokiš į žjóšinni, gegn vilja hennar. Frumkvęšisvald almennings tryggir sķšan aš ómögulegt er fyrir stjórnvöld aš hunsa endalaust umdeild mįl. Aš sķšustu tryggir žetta aš umdeild mįl eru leidd til lykta fyrir fullt og allt og žegar dómur žjóšarinnar fellur sętta svisslendingar sig viš nišurstöšuna. Žannig žurfa žeir ekki aš dröslast meš umdeild mįl ķ žjóšarsįlinni įratugum saman įn žess aš žau séu śtkljįš og žeim žar meš lokiš.

 

Stjórnlagarįš hefur augljóslega horft til Sviss žegar žaš samdi frumvarp aš nżrri stjórnarkrį Ķslands įriš 2011. Įkvęši žess varšandi beint lżšręši eru mjög lķk žeim svissnesku og eru svona:

 

65. gr. Mįlskot til žjóšarinnar

Tķu af hundraši kjósenda geta krafist žjóšaratkvęšis um lög sem Alžingi hefur samžykkt. Kröfuna ber aš leggja fram innan žriggja mįnaša frį samžykkt laganna. Lögin falla śr gildi, ef kjósendur hafna žeim, en annars halda žau gildi sķnu. Alžingi getur žó įkvešiš aš fella lögin śr gildi įšur en til žjóšaratkvęšis kemur.

Žjóšaratkvęšagreišslan skal fara fram innan įrs frį žvķ aš krafa kjósenda var lögš fram.

66. gr. Žingmįl aš frumkvęši kjósenda

Tveir af hundraši kjósenda geta lagt fram žingmįl į Alžingi.

Tķu af hundraši kjósenda geta lagt frumvarp til laga fyrir Alžingi. Alžingi getur lagt fram gagntillögu ķ formi annars frumvarps. Hafi frumvarp kjósenda ekki veriš dregiš til baka skal bera žaš undir žjóšaratkvęši svo og frumvarp Alžingis komi žaš fram. Alžingi getur įkvešiš aš žjóšaratkvęšagreišslan skuli vera bindandi.

Atkvęšagreišsla um frumvarp aš tillögu kjósenda skal fara fram innan tveggja įra frį žvķ mįliš hefur veriš afhent Alžingi.

67. gr. Framkvęmd undirskriftasöfnunar og žjóšaratkvęšagreišslu

Mįl sem lagt er ķ žjóšaratkvęšagreišslu aš kröfu eša frumkvęši kjósenda samkvęmt įkvęšum 65. og 66. gr. skal varša almannahag. Į grundvelli žeirra er hvorki hęgt aš krefjast atkvęšagreišslu um fjįrlög, fjįraukalög, lög sem sett eru til aš framfylgja žjóšréttarskuldbindingum né heldur um skattamįlefni eša rķkisborgararétt. Žess skal gętt aš frumvarp aš tillögu kjósenda samrżmist stjórnarskrį. Rķsi įgreiningur um hvort mįl uppfylli framangreind skilyrši skera dómstólar žar śr.

Ķ lögum skal kvešiš į um framkvęmd mįlskots eša frumkvęšis kjósenda, svo sem um form og fyrirsvar fyrir kröfunni, tķmalengd til söfnunar undirskrifta og um fyrirkomulag žeirra, hverju megi til kosta viš kynningu, hvernig afturkalla megi kröfuna aš fengnum višbrögšum Alžingis svo og um hvernig haga skuli atkvęšagreišslu.

 

Aš mķnu mati gnęfa žessi įkvęši yfir öšrum breytingum į stjórnarskrį Ķslands og žau eru mjög til góšs. Tökum skrefiš ķ įttina aš Svissneska kerfinu, Ķslensk óreiša žarfnast įbyrgšar og stöšugleika sem žessi įkvęši munu fęra okkur, alveg eins og svisslendingum sem eru rśmri öld į undan okkur ķ stjórnarfari og lżšręši og įrangur žeirra blasir viš.

Til aš byrja meš mį bśast viš ólįtum og höršum įtökum verši žessi įkvęši aš raunveruleika, enda eigum viš ķ handrašanum talsveršan lista af óuppgeršum mįlum sem munu loks verša śtkljįš ķ krafti nżrrar stjórnarskrįr. Žaš er ekki eftir neinu aš bķša, er ekki komiš nóg af ruglinu hér annars?


« Sķšasta fęrsla

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Um bloggiš

Sitt lítið af hverju

Höfundur

Ólafur Eiríksson
Ólafur Eiríksson
Óbreyttur
Nóv. 2017
S M Ž M F F L
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Nżjustu myndir

  • hjólhýsi
  • ...dsc00019
  • ...dild_888966
  • ...thusundkall
  • ...slit_877880

Heimsóknir

Flettingar

  • Ķ dag (20.11.): 0
  • Sl. sólarhring: 0
  • Sl. viku: 4
  • Frį upphafi: 37070

Annaš

  • Innlit ķ dag: 0
  • Innlit sl. viku: 3
  • Gestir ķ dag: 0
  • IP-tölur ķ dag: 0

Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband